Naslovnica   |   Impressum   |   Linkovi   |   Forum   |   Adresar   |   Burza   |   Oglasi   |   Marketing   |   Gdje smo   |   ŠF

JEZICI Hrvatski English PILANARSTVO Povijest pilanarstva Povijest pilanarstva u RH Povijest predmeta na ŠF Nastavni plan i program Djalatnici dosadašnji Djelatnici sadašnji Djelatnosti Pilana - NPO Projekti Kancelarija NASTAVA Školska godina Predavanja Vježbe Ispit Diplomski Poslijediplomski Teren Zabava Obavijesti LITERATURA FOTO U PILANI

POVIJEST PILANARSTVA U RH Bogatstvo Hrvatske šumama ljudi su već vrlo rano počeli iskorištavati za svoje potrebe. Kao najznačajniji proizvod šume pokazalo se drvo, koje su ljudi počeli koristiti za izradu nastambi, oružja, oruđa, za ogrijev i drugo. Šume su iskorištavali, najčešće bezobzirno, i razni osvajači koji su dolazili na ova područja. Tako se s vremenom i smanjilo područje Hrvatske pod šumama. Povijesni izvori ukazuju da su u dalekoj prošlosti Dalmacija i dalmatinski otoci bili vrlo šumoviti, o čemu svjedoče i statuti pojedinih dalmatinskih gradova, iz kojih je vidljivo da se već tada brinulo za očuvanje šuma. U predtursko vrijeme i za vrijeme vladavine Turaka u Slavoniji (1544. - 1699.) pod šumom je bilo oko 70% površine, no tada se ne govori o uređenom šumarstvu, ni o iskorištavanju šuma. Stanovništvo je u to vrijeme upotrebljavalo drvo za građu i ogrjev, te je koristilo šumsko zemljište za ispašu stoke. Sve šume na području oslobođenom od Turaka padaju pod nadležnost Vojne krajine 1845. godine, te je 1871. godine izvršena podjela šumskih površina na području hrvatsko - slavonske Vojne krajine između države i stanovništva. Šume jugoistočne Slavonije bile su sposobne za eksploataciju, a među njima su se isticali hrastici stari 150 - 350 godina. U Hrvatskoj je na razvoj šumarstva utjecao i "Šumski red" Marije Terezije izdan 27.7.1769. godine koji je sadržao 55 članova, u kojem je istaknuto načelo potrajnosti, upute u kojoj se starosti sijeku šume, a vodila se briga o tehničkom drvu za potrebe gradnje i zanatstva. Propisano je da se sječa može obavljati samo zimi, te se drvo mora izvući iz šume do polovine travnja. "Šumskim redom" se preporučuje sadnja topole, zabranjuje guljenje kore i gradnja kuća od drva, te je određena taksa za žirenje. Iskorištavanje šuma započelo je najprije u područjima uz morske obale ili duž plovnih rijeka što je bilo uvjetovano transportnim mogućnostima, za razliku od toga u unutrašnjosti je tržište bilo ograničeno na svoju bližu ili daljnju okolicu. Ispočetka se osobito iskorištavala borovina i to kao drvo za ogrjev, građevno i brodograđevno drvo. Iz borovine se dobivala i smola koja je služila za kalafatanje (začepljivanje pukotina između drvenih elemenata) brodova. Dolaskom Mlečana u 15., 16., 17. i 18. stoljeću šume se u primorju iskorištavaju za brodsku građu. U kontinentalnom dijelu je eksploatacija šuma do kraja 18. stoljeća bila malog opsega. Proizvodi su služili stanovništvu za ogrjev i građu za vlastite potrebe. Najstariji oblik proizvodne djelatnosti u šumarstvu bila je šumskoprerađivačka radinost koja se obavljala najprije u obliku domaće radinosti, a zatim kućne industrije koja se u periodu ranog kapitalizma razvila u manufakturu. Manufakture kod nas u šumskoj proizvodnji nalazimo u 16., 17. i 18. stoljeću i to kod radova na šumskoj sječi, izradi građe, dužica i goriva drva. Proizvodni oblici eksploatacije šuma - pepeljarenje, paljenje drvenog ugljena, žeženje vapna i smolarenje mogu se isto tako opisati i kao oblici manufakturne proizvodnje. Istovremeno s pothvatom proizvodnje dužica javlja se i djelatnost koja obuhvaća izradu drvene građe i hrastove građe za brodove. Pilane na pogon vodom predstavljaju prve začetke industrijskog načina proizvodnje u pilanskoj obradi drva. Prva takva pilanska postrojenja imala su venecijansku jarmaču, koja je imala drveni jaram i samo jedan list pile kao glavni radni stroj s pogonom preko vodenog kola. Gotovo je sva konstrukcija tih prvih pilana, pa i pogonskih dijelova bila drvena. Prva pilana potočara u Hrvatskoj podignuta je u Crikvenici 1428. godine, a podigli su je Pavlini. Zatim su 1651. godine Zrinski podigli pilanu u Čabru. Industrijska obradba drva u Hrvatskoj je započela tek u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća, Industrijska obradba drva započela je uvođenjem parnog stroja kao pogonskog stroja u pilanama. Budući da domaće poduzetništvo nije bilo dovoljno snažno i sposobno za taj pothvat, to su dobro iskoristili strani ulagači kapitala. Prve se parne pilane na području Hrvatske podižu početkom druge polovice 19. stoljeća, i to prvo u Gorskom Kotaru, a odmah zatim u Slavoniji. U Gorskom Kotaru prva se parna pilana gradi 1849. godine u Prezidu, zatim slijede pilane u Crnom Lugu 1850. godine, u Ravnoj Gori 1860. godine, te 1874. godine u Lokvama. Prva parna pilana u Slavoniji podignuta je 1858. godine u Krivaji kod Orahovice,. Zatim je podignuta i pilana u Nuštru 1862. godine. Za pilansku obradu hrastovine (slavonske hrastovine), koja je bila izuzetno cijenjena zbog svojih mehaničkih i estetskih svojstava, značajni su Francuzi, koji su prvi uveli pravilnu tehniku piljenja hrastovine u Slavoniji (klasičan slavonski način piljenja). Početkom 20. stoljeća pilanska obradba drva imala je primat po broju zaposlenih i vrijednosti proizvodnje. Nakon Prvog svjetskog rata zbog interesa zapadnoeuropskog tržišta za drvnim proizvodima (ponajviše za hrastovinom), radi obnove i izgradnje europskih zemalja, otvaraju se novi kapaciteti. Zbog svjetske krize 1929. godine dolazi do stagnacije i pada proizvodnje, koja oživljava i bilježi prosperitet poslije 1937. godine, no taj period traje veoma kratko, jer ubrzo izbija Drugi svjetski rat. Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do osposobljavanja i izgradnje razrušene industrije. Sjeku se sve veće količine drva, ali se čak trećina proizvedenih šumskih sortimenata izvozi zbog premalog instaliranog pilanskog kapaciteta. Prvi period od 1945. do 1952. godine obilježen je naporom za obnovu i osposobljavanje kapaciteta uništenih ratnim razaranjima u Drugom svjetskom ratu. Ratnim je razaranjima uništeno 31%, a oštećeno 36% pogona. Struktura drvne industrije u tom razdoblju bila je ista kao i prije rata, tj. i dalje prevladavaju pilane. Drugi period od 1953. do 1960. godine bio je period proširenja, koncentracije, djelomične modernizacije, mijenjanja proizvodne strukture u korist vrijednijih proizvoda primarne obrade i jačanja finalne proizvodnje. Treći period od 1960. do 1984. godine obilježen je provođenjem rekonstrukcije i modernizacije pilanskih kapaciteta, uvođenjem dvofazne obrade, gradnjom novih kapaciteta za proizvodnju furnira i ploča, brzim razvojem i gradnjom novih tvornica finalne obrade i osnivanjem velikih drvnoindustrijskih kombinata. U ovom razdoblju je proizvodnja piljenih elemenata bila na razini tehnologije Europe. No pilanska proizvodnja nije se dalje dovoljno mijenjala i modernizirala, ni koncepcijski, ni tehnološki u skladu s promjenjenim uvjetima na ulaznoj strani (kupci) i na izlaznoj strani (specifični zahtjevi tržišta), kao ni u osuvremenjivanju proizvodne opreme i tržišne orijentacije. Dio razloga nalazi se u činjenici njene uklopljenosti u sustav poduzeća s finalnom proizvodnjom i netržišnim odnosima unutar takvog sustava. Izbijanjem Domovinskog rata dolazi do niza novih problema vezanih uz političku situaciju, te do uništavanja i oštećivanja velikog broja industrijskih kapaciteta, a što je utjecalo na cjelokupnu privredu Hrvatske. Do 1989. godine u Hrvatskoj se kontinuirano povećavala proizvodnja piljene građe, ali kako je Hrvatska značajno bila vezana za tržišta republika bivše Jugoslavije, u kojima je imala svoja predstavništva, prodajne i skladišne prostore i velika nenaplaćena potraživanja, kad je 1989. godine došlo do raspada zajedničkog tržišta, dolazi i do pada proizvodnje. Rat je donio velika materijalna razaranja. Prema nekim procjenama oko 25% proizvodnih kapaciteta drvne industrije potpuno je uništeno ili je doživjelo velika materijalna razaranja, a indirektne štete izazvane ratom i njegovim posljedicama nisu manje od toga. Zbog okupacije hrvatskog prostora smanjeno je područje pod upravom JP "Hrvatske šume" za oko 25%, a šumarska proizvodnja za oko 40%, što je dodatno opteretilo ne samo šumarstvo, već i drvnu industriju, koja direktno ovisi o toj sirovini. Posljedica svih tih zbivanja je vrlo veliki pad u proizvodnji. Dodatno pogoršanje već lošeg stanja došlo je od strane države, koja nije mogla pomagati razvoj proizvodnje, te je još uz različite mjere (porezi i dr.) samo povećala nemogućnost konkurentnosti Hrvatske na otvorenom tržištu. Za daljnji razvoj šumarstva i drvne industrije bitan je njihov dobar međusoban odnos i njihovi zajednički interesi u privređivanju, koji nalažu tržišne odnose u smislu dobrih poslovnih partnera. Za to su jamstvo šume i šumarstvo Republike Hrvatske, koje su potrajnim gospodarenjem šumama osnovica za razvoj takvih odnosa. Povećanje proizvodnje do etatnih mogućnosti, koje je smanjeno zbog rata i posljedica rata, interes je i šumarstava i drvne industrije. Poboljšanje privređivanja u otežanim uvjetima moguće je ostvariti tržišno za proizvode šumarstva i drvne industrije stvaranjem slobodnog tržišta na kojem mogu sudjelovati svi zainteresirani. Osim stvaranja slobodnog tržišta, poboljšanje odnosa moguće je i uvođenjem promjena u proizvodnji i prodaji u šumarstvu u smislu prilagođavanja normi za drvo europskim normama, klasiranju po promjeru i kvaliteti, krojenjem po zahtjevu kupca, poštivanjem rokova isporuke, dogovaranjem uvjeta prodaje, te prodajom po principu marketinga gradeći dugoročne poslovne odnose. Sa zadaćom da optimalno gospodari šumama koje su vlasništvo države, da maksimalno ostvaruje prihode, minimizira troškove, poveća produktivnost rada, šumarstvo poslujući s drvnom industrijom pridonosi razvoju tržišnog gospodarstva Republike Hrvatske. Polazište dosadašnjeg razvitka i strategije razvitka industrijske obradbe drva, posebice pilanske obradbe, je domaća sirovinska osnova. Radi se o trupcima određene kakvoće i dimenzija (promjera i duljina), koji se mogu profitabilno prerađivati u primarne piljenice i druge pilanske proizvode u pilanama. O povijesti pilanarstva i općenito uporabe drva u Republici Hrvatskoj saznajte više iz seminarskog rada Povijest, stanje i pravci razvitka pilanske obradbe drva u Republici Hrvatskoj, grupe studenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu školske godine 1999/2000.

SPONZOR MARKETING Oglasite svoje proizvode i usluge! Imate pilanu i trebate reklamu? Proizvodite i prodajete pilanske strojeve i opremu? Prodajete pilansku sirovinu i proizvode? Projektirate i savjetujete? Nudite računalnu podršku? Napravite banner i pošaljite ga na pilan@sumfak.hr i mi ćemo ga objaviti na portalu uz vrlo povoljne uvjete. OPŠIRNIJE >> BURZA Pilanska sirovina - HŠ Pilanska sirovina Pilanski proizvodi Drvni ostatak Pilanska tehnologija Inženjering i projektiranje Posao Zapošljavanje WEB LINKOVI Pilane Pilanski strojevi Radni alati i pribor Računala i software Drveni podovi i ploče Fakulteti Institucije Škole Časopisi Knjige Sajmovi Trgovina

Na vrh

Naslovnica   |   Impressum   |   Linkovi   |   Forum   |   Adresar   |   Burza   |   Oglasi   |   Marketing   |   Gdje smo   |   ŠF   |   pilan@sumfak.hr

www.sumfak.hr