|
Prva znanstvena istraživanja
na objektu započeo je prof. dr. sc. Ivo Dekanić na stalnim
pokusnim plohama od 1966. godine, a prvi rezultati tih istraživanja
objavljeni su u raspravi Gospodarenje šumama Slavonije s
uzgojnog stajališta.
Znanstvena istraživanja
u okviru projekta Sto trajnih ploha Republike Hrvatske
s timovima istraživača šumara, biologa, zoologa i dr.
provodio je prof. dr. sc. Đuro Rauš osnivanjem dviju trajnih
pokusnih ploha: jedne u šumi običnog jasena i gorskog javora
i druga u bukovoj tipičnoj šumi.
Osim tih stalnih
pokusnih ploha postavljeno je još tridesetak stalnih pokusnih
ploha na kojima prof. dr. sc. Slavko Matić provodi uzgojna
istraživanja u bukovim sastojinama, a prof. dr. sc. Nikola
Lukić istražuje utjecaj strukturnih promjena jednodobnih
bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast, te
zakonitosti između strukturnih elemenata glede modela razvoja
bukovih sastojina. Na tim plohama također prof. dr. sc. Joso
Vukelić provodi fitocenološka istraživanja bukovih
sastojina. Prof. dr. sc. Ante Krstinić istraživao je
oplemenjivanje šumskoga drveća brzorastućih vrsta (vrba)
radi sanacija koluvijalnoga tla i strmih padina škriljevaca.
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan istražuje iskorištavanje
drvnih sortimenata bukovih sastojina. Dr. sc. Joso Gračan sa
svojim suradnicima iz Šumarskog instituta Jastrebarsko istražuje
uspješnost prinosa pojedinih provenijencija obične bukve.
Godine 1984. održano
je savjetovanje Asistentske sekcije Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu Kolokvij o bukvi - Coloquy about the Beech,
na kojemu su predstavljena značajna istraživanja.
Terenska se nastava
održava sa studentima III i IV gidine Šumarskoga odsjeka Šumarskoga
fakulteta. Svaka godina studenata proboravi na objektu 6 - 10,
a i više dana tijekom akademske godine izvršavajući
planirane stručne i praktične programe iz kolegija Šumarske
pedologije, Šumarske fitocenologije, Ekologije šuma,
Uzgajanja šuma, Uređivanja šuma, Ekonomike šumarstva i dr.
Osim toga objekt posjećuju i studenti drugih fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i
Rudarsko-naftnoga fakulteta, radi terenske nastave iz svojih
stručnih predmeta.
Osim navedenoga NPŠO
Veliku posjećuju i različita prirodoznanstvena društva
(Hrvatsko ekološko društvo, Hrvatsko biološko društvo i
dr.), a i strani znanstvenici koji službeno dođu na Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
|
